Danas je broj ljudi koji žive s pretilošću veći nego ikad. Mnogi se trude izgubiti na težini. Oni koji uspiju često primjećuju da se njihova težina postepeno vrati natrag na razinu na kojoj je bila prije nekoliko tjedana, usprkos tome što su aktivni i broje kalorije.
Kako bismo razumjeli zbog čega je teško izgubiti višak težine i zadržati težinu nakon mršavljenja, moramo se obratiti medicini. Istraživanja pokazuju da pretilost nije karakterna mana. Zapravo je to složena metabolička bolest. Kao i kod svake bolesti, promjenom načina života možemo postići samo određen dio napretka, kaže Mads Tang-Christensen.
Kada se radi o prekomjernoj težini, Mads Tang-Christensen je dvostruki stručnjak. Kao korporativni potpredsjednik odjela za istraživanje pretilosti u tvrtki Novo Nordisk, zajedno sa svojim timom već gotovo dva desetljeća provodi istraživanja na terenu. Usto i sam živi s pretilošću. Dakle, ne samo da želi ostvariti znanstvene napretke, već želi i da veći broj ljudi bolje razumije koliko je pretilost složena.
„Premda se naša okolina dramatično promijenila, naše genetske sklonosti prema energetski bogatoj hrani, u velikoj su mjeri ostale iste.”
Pretilost može utjecati na mnoge aspekte života, zdravlja i opće dobrobiti osobe. Sve više ljudi širom svijeta živi s prekomjernom težinom, ali samo se mali dio njih trenutno liječi. Prema Madsu Tang-Christensenu, to je zato što se uzroci pretilosti još uvijek slabo razumiju te su savjeti često prekomjerno pojednostavljeni: „jedite manje i krećite se više”.
„Objašnjenje može zvučati jednostavno – ako unesemo više kalorija nego što nam je potrebno, dobivamo na težini. No problem je zapravo mnogo složeniji. Čini se da je naše tijelo programirano da zadržava taj višak kalorija jer je to tisućama godina bio osnovni mehanizam preživljavanja”.
U kamenom dobu, prije 50 000 godina, izvori hrane bili su nepouzdani, s razdobljima obilja i razdobljima gladi. Naši preci imali su veće šanse za preživljavanje ako je njihovo tijelo, tijekom razdoblja obilja, moglo pohraniti energiju u obliku masnog tkiva. Zato se njihov mozak razvijao tako da zahtjeva ukusnu i energetski bogatu hranu koju tijelo može lako pohraniti kao masno tkivo.
Danas smo okruženi velikom količinom lako dostupne i ukusne hrane i pića. Osim toga, manje smo fizički aktivni u usporedbi s našim precima iz kamenog doba. Međutim, premda se naša okolina dramatično promijenila, naše genetske sklonosti prema energetski bogatoj hrani, u velikoj su mjeri ostale iste.
„Kada udružite prirodnu tendenciju pohranjivanja kalorija u obliku masnoće s okolinom koja olakšava pretjerani unos kalorija, ne čudi da sve veći broj ljudi širom svijeta živi s prekomjernom težinom”, kaže Mads Tang-Christensen. To je jedan od razloga neusklađenosti između naših gena i naše okoline, kaže.
Još jedan od izazova u upravljanju pretilošću jest da nas naše tijelo aktivno štiti od gubitka težine. No, dok je to bilo korisno za preživljavanje naših predaka, danas nam otežava gubitak težine i dugoročno zadržavanje težine nakon mršavljenja.
„Čini se da je ljudsko tijelo programirano da zadržava dodatne kalorije koje unosimo, vjerojatno zato što je to tisućama godina bio osnovni mehanizam preživljavanja.”
Mads Tang-Christensen objašnjava da tijelo aktivira zaštitni mehanizam kada osjeti gubitak težine. Zbog toga ljudi osjećaju veću glad i manje zadovoljstvo nakon obroka, što ih može potaknuti da više jedu. Zbog toga njihova tijela također koriste manje energije.
„Zbog toga ljudi često vrate izgubljenu težinu nakon nekoliko tjedana, čak i bez povećanja unosa kalorija. Zapravo, u nekim slučajevima, osoba može vratiti izgubljenu težinu čak i ako unosi manje kalorija nego prije”, kaže Mads Tang-Christensen.
Mads Tang-Christensen dodaje da je slabo razumijevanje pretilosti doveo do nepoželjnih i štetnih mitova.
„Ako želimo riješiti problem pretilosti u stanovništvu, moramo shvatiti da je to kronična bolest koju moramo liječiti”, kaže.
„Zbog toga nije pošteno reći da je pretilost osobni neuspjeh. Istina je da upravljanje težinom ima mnogo čimbenika koji na to upravljanje utječu, a neki su izvan naše svjesne kontrole. Podizanje svijesti o složenosti problema pomoći će u smanjenju stigme oko prekomjerne težine”, zaključuje Mads Tang-Christensen.
