We have detected that you are located in . Do you want to switch to the local site?
Zašto je postotak osoba s viškom kilograma danas višestruko veći nego prije stotinu ili čak prije samo pedeset godina?
Svijet u kojem živimo i hrana koju jedemo drastično su se promijenili tijekom godina, no naša je biologija ostala gotovo nepromijenjena. Upravo je biološki strah od izgladnjelosti razlog zbog kojeg naginjemo visokokaloričnoj hrani bogatoj solju, mastima i šećerom.
The image is a model
Ako ste pomislili – debljamo se jer previše jedemo, odgovor je samo djelomično točan. Kako bismo shvatili pravu istinu o debljanju, moramo promotriti sve aspekte današnjeg života.
Razmislite li o svakodnevnom životu, primijetit ćete da većina nas na posao ide automobilom ili javnim prijevozom, koristimo dizala i pokretne stepenice kako bismo bez kapi znoja stigli na odredište. Zbog uredskih poslova i urbanog načina života češće i dulje sjedimo. Manji broj sati u danu provodimo na otvorenom, manje se krećemo, a velik dio slobodnog vremena provodimo – opet sjedeći.
Istovremeno, okruženi smo mnoštvom ukusne hrane i pića koji su nam nadohvat ruke, a zbog silnih obveza - na radnom mjestu i u privatnom životu - spavamo manje i izlažemo se većem stresu.
No, mnogi od nas ne znaju kako su svi ti faktori povezani s debljinom. Kako bismo to shvatili, moramo se nakratko vratiti u prošlost.
„Lovac ili lovina!“
Zamislite život u kamenom dobu, prije 50 tisuća godina. Glavna je briga naših predaka bila osigurati hranu - lovom na životinje, sakupljanjem plodova ili ribolovom. Usto su morali izbjegavati velike grabežljivce kako ne bi i sami postali plijen – što znači da su vodili i fizički vrlo aktivan život, a hrana im nije bila nadohvat ruke svaki put kad su osjetili glad.
Budući da je hrana bila slabo dostupna, dostatne zalihe hrane značile su i veću vjerojatnost preživljavanja, a time i razmnožavanja. Ključ uspjeha zato je ležao u pronalasku hrane s visokim udjelom masnoća, šećera i soli – kako bi osjećaj sitosti i razina energije u tijelu bili što veći. Upravo zato naša tijela traže i preferiraju visokokaloričnu hranu kako bi preživjela razdoblja gladi.
Prvo što pomislimo je – “pa dobro, danas ne moram loviti hranu ili bježati od divljih životinja, zašto onda moje tijelo i dalje preferira hranu koja sadrži daleko veći broj kalorija nego ih mogu u danu potrošiti?”
Možda vam se čini da se ljudi danas uvelike razlikuju od svojih predaka. No, u našim se tijelima i dalje odvijaju isti oni procesi koji su našim precima pomogli da prežive, a kojih često nismo ni svjesni. Točnije – naša biologija nije svjesna da naši životni uvjeti nisu niti nalik onima naših predaka. Ljudska evolucija jednostavno se još uvijek nije adaptirala na sjedilački način života i svakodnevnu izloženost stresu.
Proizvođači hrane, trgovine, restorani i lanci brze prehrane prilagodili su se našim prehrambenim sklonostima pa tako sada u ponudi imaju velik izbor jeftine, ukusne i visokokalorične hrane bogate solju, šećerom i mastima. To je snažna kombinacija za naša osjetila, daleko snažnija od onoga s čim se ljudski mozak navikao nositi i zato teško odolijevamo privlačnim mirisima hrane koja nas okružuje.
Stoga nije neobično da naručujemo velike porcije hrane ili punimo kolica u trgovini čak i kada nismo gladni. Naša sposobnost da odolimo hrani koja je napravljena tako da bude primamljiva ovisi o nizu faktora, uključujući genetiku, i razlikuje se od osobe do osobe.
„Globalni porast stope debljine nije posljedica iznenadnog gubitka snage volje, već se povećanje tjelesne težine shvaća kao prirodna reakcija na život u okolini koja se mijenja brže nego što se naša vrsta može prilagoditi.“
Danas se 764 milijuna odraslih osoba bori s debljinom, kao i više od 175 milijuna djece i adolescenata – podatak je koji iznosi Svjetski atlas debljine (2022., Svjetski savez za debljinu).
Pitanje koje se nameće jest: ako okolina igra tako veliku ulogu, moramo li promijeniti okolinu kako bismo lakše kročili prema zdravom mršavljenju i održavanju optimalne tjelesne težine?
Suvremeni svijet sačinjava mnoštvo faktora koji nas izlažu riziku od debljine. Na mnoge od tih faktora ne možemo utjecati, ali, srećom i dalje postoje koraci koje možemo poduzeti. Jedan je od njih promjena vlastite okoline. Planiranje obroka, izbjegavanje restorana brze prehrane, promjena navika poput gledanja televizije i traženje pomoći u nošenju sa stresom samo su neki od koraka koji nam na tom putu mogu biti dobra početna točka.
