Go to the page content

Teret modernog doba: kako okolina utječe na naše zdravlje?

Svijet u kojem živimo i hrana koju jedemo drastično su se promijenili tijekom godina, no naša je biologija ostala gotovo nepromijenjena. Upravo je biološki strah od izgladnjelosti razlog zbog kojega naginjemo visokokaloričnoj hrani bogatoj solju, mastima i šećerom.

Ako razmislite o svakodnevnom životu, primijetit ćete da većina nas na posao ide automobilom ili javnim prijevozom. Koristimo dizala i pokretne stepenice kako bismo bez kapi znoja stigli na odredište. Zbog uredskih poslova i urbanog načina života češće i dulje sjedimo. Okruženi smo mnoštvom ukusne hrane i pića koji su nam nadohvat ruke, a zbog silnih obveza - na radnom mjestu, u privatnom životu ili na društvenim mrežama - spavamo manje i izlažemo se većem stresu.

No, mnogi od nas ne znaju kako su svi ti faktori povezani s debljinom. Kako bismo to shvatili, moramo se nakratko vratiti u prošlost.

Naš okoliš prije 50 000 godina

„Lovac ili lovina!“ Zamislite život u kamenom dobu, prije 50 000 godina. Glavna je briga naših predaka bila osigurati hranu lovom na životinje, sakupljanjem plodova ili ribolovom. Usto su morali izbjegavati velike grabežljivce kako ne bi i sami postali plijen.

Budući da je hrana bila slabo dostupna, dostatne zalihe hrane značile su i veću vjerojatnost preživljenja, a time i razmnožavanja. Ključ uspjeha ležao je u pronalasku hrane s visokim udjelom masnoća, šećera i soli. Zato naša tijela traže i preferiraju visokokaloričnu hranu kako bi preživjela razdoblja gladi.

„Globalni porast stope debljine nije posljedica iznenadnog gubitka snage volje, već se povećanje tjelesne težine shvaća kao prirodna reakcija na život u okolini koja se mijenja brže nego što se naša vrsta može prilagoditi.“

-Morris R., Stranger in a strange land: an optimal-environments account of evolutionary mismatch.

Život se promijenio, ali naša biologija nije

Možda vam se čini da se ljudi danas uvelike razlikuju od svojih predaka. No, u našim se tijelima i dalje odvijaju isti oni procesi koji su našim precima pomogli da prežive, a kojih često nismo ni svjesni.

Teret modernog doba: kako okolina utječe na naše zdravlje?

Proizvođači hrane, trgovine, restorani i lanci brze prehrane prilagodili su se našim prehrambenim sklonostima. Sada u ponudi imaju velik izbor jeftine, ukusne i visokokalorične hrane bogate solju, šećerom i mastima. To je snažna kombinacija za naša osjetila, daleko snažnija od onoga s čim se ljudski mozak može nositi i zato teško odolijevamo privlačnim mirisima hrane koja nas okružuje.

Stoga nije neobično da naručujemo velike porcije hrane ili punimo kolica u trgovini čak i kada nismo gladni. Naša sposobnost da odolimo hrani koja je napravljena tako da bude primamljiva ovisi o nizu faktora, uključujući genetiku, i razlikuje se od osobe do osobe.

Dakle, globalni porast stope debljine nije posljedica iznenadnog gubitka snage volje, već se povećanje tjelesne težine shvaća kao prirodna reakcija na život u okolini koja se mijenja brže nego što se naša vrsta može prilagoditi.

764 milijuna

odraslih osoba bori se s debljinom, kao i više od 175 milijuna djece i adolescenata.

-Svjetski atlas debljine, 2022. Svjetski savez za pretilost

Promijenite svoju okolinu da biste lakše kontrolirali tjelesnu težinu

Suvremeni svijet sačinjava mnoštvo faktora koji nas izlažu riziku od debljine. Na mnoge od tih faktora ne možemo utjecati, ali, srećom, i dalje postoje koraci koje možemo poduzeti. Jedan je od njih promjena vlastite okoline.

Za više informacija o tome kako promijeniti svoju okolinu pročitajte članak Pobijedite glad: kako planirati, pripremati i jesti zdrave obroke.

bowl with apples, bananas, grapes and oranges on table
Reference
  • Appelhans BM. Neurobehavioral Inhibition of Reward-driven Feeding: Implications for Dieting and Obesity. Obesity 2009; 17:640–647.
  • Morris R. Stranger in a strange land: an optimal-environments account of evolutionary mismatch. Synthese 2018; 1-26.
  • Sumithran P & Proietto J. The defence of body weight: a physiological basis for weight regain after weight loss. Clinical Science 2013; 124:231-241.
  • Guyenet S. The hungry brain. Outsmarting the instincts that make us overeat. New York: Flatiron 2017.
  • Bray M et al. NIH Working Group Report—Using Genomic Information to Guide Weight Management: From Universal to Precision Treatment. Obesity 2016; 24:14–22.
  • Münzberg H, Qualls-Creekmore E, Yu S, Morrison CD & Berthoud HR. Hedonics Act in Unison with the Homeostatic System to Unconsciously Control Body Weight. Front. Nutr. 2016; 3:6:1-5.
  • Berthoud, HR. Interactions between the “cognitive” and “metabolic” brain in the control of food intake. Physiology & Behavior 2007; 91:486-498.
  • World Obesity Atlas 2022 from WOF. Available at: https://www.worldobesityday.org/assets/downloads/World_Obesity_Atlas_2022WEB.pdf [Accessed June 2022]

HR23OB00008_11/2023