Što ITM zapravo znači

Rezultat za ITM: manji od 18,5

Osobe u ovoj kategoriji smatraju se pothranjenima.

Pothranjenost može biti znak da ne jedete dovoljno ili da imate neko podležeće zdravstveno stanje. Ako ste pothranjeni, obratite se svom liječniku radi daljnjih ocjena.

Rezultat za ITM: između 18,5 i 24,9

Zdravstvena zajednica preporučuje da se tjelesna težina održava unutar tog raspona.

Rezultat za ITM: između 25 i 29,9

Osobe u ovoj kategoriji mogu biti izložene riziku od razvoja debljine. 

Usto mogu biti izložene i riziku od razvoja novih ili pogoršanja postojećih zdravstvenih tegoba tijekom vremena. U nastavku se navode najčešće preporuke za pojedini raspon vrijednosti ITM‑a utemeljene na europskim i američkim kliničkim smjernicama za liječenje debljine u odraslih.

Rezultat za ITM između 25 i 26,9
Osobama bez zdravstvenih tegoba povezanih s tjelesnom težinom (npr. visok krvni tlak ili visoka razina kolesterola) preporučuju se zdrava prehrana i povećanje tjelesne aktivnosti kako bi se spriječilo daljnje povećanje tjelesne težine.

Rezultat za ITM između 27 i 29,9
Osobama u ovom rasponu koje imaju zdravstvenih tegoba povezanih s tjelesnom težinom vjerojatno će se preporučiti da smanje tjelesnu težinu promjenom životnih navika i razmotre primjenu lijekova protiv debljine.

Pridržavanjem zdravstvenih intervencija moguće je smanjiti tjelesnu težinu, poboljšati zdravlje i postići bolju kvalitetu života.

Postoje tri stupnja debljine utvrđena na temelju vrijednosti ITM‑a:

Rasponi ITM‑a temelje se na učinku koji prekomjerna količina masnog tkiva ima na zdravlje, očekivan životni vijek i rizik od razvoja zdravstvenih komplikacija povezanih s tjelesnom težinom.

Rezultat za ITM ≥ 30,0
Osobe kojima ITM iznosi 30 ili više mogu imati problema s debljinom.

Zdravstvene organizacije danas smatraju debljinu kroničnom bolešću koja se može liječiti i koja se najuspješnije kontrolira multidisciplinarnim pristupom. 

Porastom ITM-a do vrijednosti koje ukazuju na debljinu povećava se i faktor rizika za određene kronične bolesti.

Veći ITM (≥ 30) statistički je značajno povezan s više zdravstvenih stanja. Ona uključuju, između ostalog, kardiovaskularnu bolest, šećernu bolest tipa 2, osteoartritis i različite oblike raka. 

Sam ITM nije dovoljan za postavljanje dijagnoze debljine, ali može se koristiti za probir na zdravstvene rizike. 

Osobama koje imaju ITM ≥ 30 snažno se preporučuje razgovor s liječnikom obučenim za liječenje debljine.

Za liječenje debljine dostupne su različite znanstveno dokazane mogućnosti, koje ovise o specifičnim potrebama pojedine osobe, njezinom trenutnom zdravstvenom stanju i prisutnosti zdravstvenih komplikacija povezanih s tjelesnom težinom.

Liječenje može uključivati kombinaciju sljedećih pristupa:

• zdrava prehrana
• povećana tjelesna aktivnost
• bihevioralna terapija
• zamjenski obroci / niskokalorična prehrana
• lijekovi za liječenje debljine
• barijatrijski kirurški zahvat*

*Barijatrijski kirurški zahvat uzima se u obzir u odraslih osoba kojima ITM iznosi ≥ 40 ili odraslih osoba kojima ITM iznosi > 35, a koje ujedno imaju i popratne bolesti povezane s tjelesnom težinom.

Izjava o odricanju od odgovornosti: Ove informacije nisu zamjena za liječnički savjet. Ako imate bilo kakvih zdravstvenih pitanja, obratite se svom liječniku obiteljske medicine ili nekom drugom kvalificiranom zdravstvenom radniku.

Debljina je kronična bolest koja zahtijeva liječničku pomoć. U većini se populacija prekomjerna tjelesna težina ili debljina (ITM ≥ 25) povezuju s povećanim rizikom od smrti i popratnih bolesti.

Pri provođenju probira na debljinu mogu se uzeti u obzir granične vrijednosti ITM‑a. Debljina može ukazivati i na potencijalne buduće zdravstvene tegobe koje bi mogle zahtijevati liječničku pomoć.

Načelno se smatra da ITM bliži gornjoj granici raspona koji ukazuje na debljinu znači veću vjerojatnost razvoja drugih kroničnih bolesti povezanih s debljinom, kao što su:

• šećerna bolest tipa II
• kardiovaskularna bolest
• moždani udar
• visok krvni tlak
• neplodnost
• depresija i tjeskoba
• koronarna bolest srca
• dislipidemija
• nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) / nealkoholni steatohepatitis (NASH)
• gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
• metabolički sindrom
• inkontinencija mokraće
• opstruktivna apneja u snu i otežano disanje
• kronična bubrežna bolest
• različiti oblici raka, uključujući, između ostalog, rak dojke, debelog crijeva, endometrija, jednjaka, bubrega, jajnika i gušterače
• osteoartritis koljena
• bolest žučnih kamenaca
• tromboza
• giht
• povećan rizik od smrti u odnosu na osobe sa zdravim ITM‑om

Ako ste zabrinuti zbog bilo koje od tih bolesti i njezine povezanosti s vašim ITM-om, obratite se svom liječniku radi dodatnih informacija i ocjena.

Dokazi ukazuju na to da se raspodjela masnog tkiva i tjelesni sastav razlikuju između pojedinih etničkih skupina.

Osobe određenog etničkog porijekla mogu imati veće ili manje rizike za zdravlje nego osobe drugog etničkog porijekla koje imaju isti ITM.

To znači da određene skupine mogu biti podložnije razvoju bolesti povezanih s debljinom, kao što su šećerna bolest tipa 2 ili srčana bolest. Stoga zbog svoje genetike možete biti izloženi većim zdravstvenim rizicima povezanima s prekomjernom tjelesnom težinom.

Zbog toga se predlažu specifične granične vrijednosti ITM‑a na temelju etničkog porijekla.

Primjerice, za određene azijske populacije predložene su niže granične vrijednosti ITM‑a, i to npr. za 3 jedinice u Indonežana, Singapuraca i hongkonških Kineza.

Naime, azijske populacije u načelu imaju veći udio masnog tkiva pri nižem ITM‑u. Posljedica je toga povećan rizik od popratnih zdravstvenih komplikacija u odnosu na druge populacije.

U nastavku se opisuju poveznice između ITM‑a i različitih etničkih skupina koje su ustanovili znanstvenici. Te bi faktore trebalo uzeti u obzir pri donošenju odluke o poduzimanju određenih mjera. 

U ispitivanju provedenom radi usporedbe indijske, malajske, kineske i bjelačke populacije u Singapuru Indijci su imali najveći udio masnog tkiva pri ekvivalentnim vrijednostima ITM‑a. Veći udio masnog tkiva povezan je s većim kardiovaskularnim faktorima rizika.

Utvrđeno je da Indijci imaju jednaku količinu masnog tkiva uz ITM od 26 kao i bijelci uz ITM od 30, koji se smatra graničnom vrijednošću za debljinu.

Jedno je ispitivanje pokazalo da u usporedbi s bjelačkim, kineskim i aboridžinskim skupinama, južnoazijske populacije imaju veći omjer masnog tkiva i nemasne tjelesne mase, što ukazuje na povećan rizik od šećerne bolesti u tim populacijama.

U osoba južnoazijskog porijekla u UK‑u bilježi se veća incidencija koronarne bolesti srca i moždanog udara nego u bijelaca. I koronarna bolest srca i moždani udar povezuju se s udjelom i raspodjelom masnog tkiva.

Ispitivanje provedeno u istočnoazijskim populacijama pokazalo je da su osobe kojima je ITM iznosio ≥ 25 imale veći rizik od smrti zbog kardiovaskularne bolesti, koronarne bolesti srca i moždanog udara u usporedbi s referentnim rasponom koji se najčešće povezuje s određenim ITM‑om.

U ispitivanju provedenom u Tajvanu opažen je značajno veći rizik od smrti pri ITM‑u ≥ 25. Ti nalazi ukazuju na potrebu za promjenom definicije debljine u istočnoazijskim populacijama i smanjenjem pripadajuće granične vrijednosti ITM‑a za 5 jedinica, s 30 na 25.

Jednako tako, podaci pokazuju da bi se debljina kod Japanaca trebala kategorizirati kao ITM ≥ 25.

Ispitivanja su pokazala da su Azijci imali veći udio masnog tkiva nego bijelci pri istoj vrijednosti ITM‑a. Nadalje, Azijci imaju i povećan rizik od popratnih bolesti kao što su šećerna bolest tipa 2, hipertenzija i hiperlipidemija.

Jedno ispitivanje provedeno u Tajlandu pokazalo je da je opseg struka bolji pretkazatelj šećerne bolesti nego ITM. To može biti posljedica činjenice da je većina ispitivanja povezanosti ITM‑a i rizika od smrti provedena u populacijama europskog porijekla (bijelci).

Prema multietničkom ispitivanju provedenom u Singapuru, malajska je populacija imala veći udio masnog tkiva od bijelaca pri istoj vrijednosti ITM‑a. Podaci ukazuju na to da bijelci koji se bore s debljinom (ITM: 30) imaju istu prosječnu količinu masnog tkiva kao Malajci koji imaju ITM 27.

Ispitivanja provedena u Kaliforniji među osobama porijeklom iz jugoistočne Azije pokazala su značajno veću vjerojatnost razvoja šećerne bolesti tipa 2 u Amerikanaca filipinskog odnosno vijetnamskog porijekla nego u bijelaca. Stoga pripadnici tih populacija trebaju uzeti u obzir činjenicu da prekomjerna tjelesna težina/debljina mogu povećati faktore rizika za šećernu bolest tipa 2.

Određene populacije pacifičkog otočja imaju manji udio masnog tkiva nego bijelci pri istoj vrijednosti ITM-a, no to ne vrijedi za sve populacije koje čine stanovništvo pacifičkog otočja.

Prema jednom ispitivanju, stanovnici pacifičkog otočja koji se bore s prekomjernom tjelesnom težinom ili debljinom imali su značajno veću vjerojatnost razvoja hipertenzije nego bijelci.

Pokazalo se da osobe havajskog porijekla imaju 3 puta veću vjerojatnost razvoja šećerne bolesti nego bijelci, neovisno o kategoriji ITM‑a.

Jedno je ispitivanje pokazalo da su među populacijama s istim ITM‑om Meksikanci imali veći udio ukupnog masnog tkiva i manji udio koštanih mišića nego bijelci.

Drugo je ispitivanje pokazalo da su Amerikanci meksičkog porijekla imali veću prevalenciju debljine nego bijelci, ali i manju prevalenciju popratne hipertenzije.

Slično tome, istraživanje provedeno u SAD‑u pokazalo je latinoameričke populacije imaju najmanje dvostruko veću vjerojatnost razvoja šećerne bolesti nego bijelci, neovisno o kategoriji ITM‑a.

Različita ispitivanja provedena u Hispanoamerikanaca/Latinoamerikanaca pokazala su da bi granične vrijednosti ITM‑a i opsega struka za određivanje vjerojatnosti razvoja kroničnih bolesti trebale biti prilagođene etničkom porijeklu.

U SAD‑u su međupopulacijske razlike u ITM‑u odgovorne za gotovo 30% razlike u smrtnosti između crnkinja i bjelkinja u dobi od 40 do 79 godina.

U usporedbi s bijelcima koji imaju ITM 25, ekvivalentan rizik od šećerne bolesti tipa 2 kod crnaca opažen je pri nižim vrijednostima ITM‑a (21 - 23). Bijelci kojima je ITM 30 imaju ekvivalentan rizik od šećerne bolesti kao crnci kojima je ITM niži za 0,1 – 4 jedinice (26 – 29,9).

Ispitivanje provedeno u Saudijskoj Arabiji ukazalo je na ograničenja trenutne granične vrijednosti ITM‑a (≥ 30) za dijagnosticiranje debljine u saudijskoj, a možda čak i u arapskoj populaciji. Autori tog ispitivanja predložili su da se granična vrijednost ITM‑a za debljinu spusti na 27 kako bi precizno odražavala zdravstvene rizike povezane s debljinom u tim populacijama.

U jednom ispitivanju provedenom u Švedskoj utvrđeno je da bijelci koji se bore s debljinom (ITM: 30) imaju jednak rizik od razvoja šećerne bolesti kao i muškarci i žene iračkog porijekla kojima ITM iznosi 28,5 odnosno 27,5.

Budući da se radi o jednoj od glavnih odrednica šećerne bolesti tipa 2, ovi rezultati pokazuju da je iračka populacija izložena većem riziku od bijelaca s istim ITM‑om.

Istraživači koji su promatrali populaciju u Džedi (Saudijska Arabija) prijavili su povećan rizik od predijabetesa, šećerne bolesti i dislipidemije u žena koje su imale problema s debljinom. U muškaraca iz iste populacije zabilježena je veća vjerojatnost razvoja visokog krvnog tlaka.

U ispitivanim bjelačkim populacijama utvrđen je veći rizik od smrti povezan s ITM‑om nego u crnaca koji imaju isti ITM.

Ispitivači su opazili i da bijelci imaju veći rizik od koronarne bolesti srca, moždanog udara i srčane bolesti povezan s debljinom.

U nekim slučajevima ITM može navesti na pogrešne zaključke. Istraživanja su pokazala da u određenim populacijama ITM nije precizan pretkazatelj rizika od razvoja bolesti. Te su populacije:

• starije osobe
• sportaši
• osobe visokog ili niskog rasta
• osobe s većom mišićnom masom

Na primjer, u određenim populacijama poput vrhunskih sportaša ili bodibildera, povišen ITM nije u izravnoj korelaciji sa zdravstvenim stanjem. Zbog povećane mišićne mase, a samim time i tjelesne težine, te osobe imaju i povišen ITM.

Tablica u nastavku pokazuje kako se prosječni udjeli masnog tkiva razlikuju između pojedinih skupina i kategorija:

Trenutno se ITM isto računa i u žena i u muškaraca. Međutim, iako se spol ne uzima u obzir pri izračunu ITM‑a, zbog fizioloških razlika između spolova može postojati i razlika u razini rizika povezanog s određenim ITM‑om.

Muškarci:

Što se tiče raspodjele tjelesne težine, prijavljeno je da se masno tkivo kod muškaraca obično nakuplja u gornjem dijelu tijela, uključujući trbuh.

Trbušna debljina i veće koncentracije visceralnog masnog tkiva u muškaraca mogu za posljedicu imati veći rizik od srčane bolesti i šećerne bolesti tipa 2.

Žene:

Premda žene u načelu imaju veći udio masnog tkiva nego muškarci, ono se najčešće nakuplja na području bokova i stražnjice.

Zbog razlika u raspodjeli masnog tkiva, žene mogu biti izložene manjem riziku od popratnih bolesti povezanih s debljinom nego muškarci s istim ili sličnim ITM‑om.

Pri izračunu ITM‑a u odraslih osoba ne uzima se u obzir dob. Ipak, istraživanja pokazuju da premda debljina povećava rizik od smrti u svim dobnim skupinama, ta je povezanost znatno izraženija u osoba mlađih od 50 godina.

Pokazalo se da ubrzano povećanje tjelesne težine u djetinjstvu ukazuje na daljnje povećanje tjelesne težine u adolescentskoj i odrasloj dobi. Stoga se povećanje tjelesne težine kod djece smatra snažnim pretkazateljem debljine u odrasloj dobi. Prema jednom ispitivanju, 40% djece koja imaju problema s debljinom taj će problem imati i u odrasloj dobi.

Premda se ITM drugačije tumači kod djece i adolescenata nego kod odraslih, sve više dokaza ukazuje na to da smjernice za ITM trebaju biti specifične za dob i u odraslim populacijama.

Tumačenje ITM‑a u djece i adolescenata ovisi i o dobi i o spolu. Naime, djevojčice i dječaci razvijaju se različitom brzinom, a udio masnog tkiva razlikuje se u pojedinim razvojnim fazama poput puberteta.

Pokazalo se da je debljina u djetinjstvu snažan pretkazatelj različitih bolesti povezanih s debljinom, kao što su šećerna bolest tipa 2, dislipidemija i apneja u snu. Izglednije je i da će djeca koja se bore s debljinom biti izložena psihološkom stresu. To može uključivati manjak samopouzdanja, tjeskobu i simptome depresije.

Ako ste roditelj koji je zabrinut za zdravlje i tjelesnu težinu svog djeteta, posavjetujte se s liječnikom o kontroliranju tjelesne težine i mogućnostima liječenja. 

S povećanjem životne dobi prirodno se mijenja sastav naših tijela. Statistički je izgledno da će se udio masnog tkiva povećati u odrasloj dobi, a sa starenjem se smanjuje i ukupna mišićna masa.

Smatra se da su mišićna masa i snaga važne za očuvanje tjelesne aktivnosti.

Ispitivanja su pokazala da je kod standardnog izračuna ITM‑a u starijim populacijama blago prekomjerna tjelesna težina povezana s manjim rizikom od smrti nego normalan raspon tjelesne težine.

Standardnim se izračunom ITM‑a također može podcijeniti ili precijeniti količina prekomjernog masnog tkiva kod starijih osoba. Stoga se preporučuju ocjene poput opsega struka kao bolje opcije za mjerenje udjela masnog tkiva u starijih osoba.

Dijagnosticiranje debljine ne smije biti ograničeno samo na ITM. Međutim, ITM nam može pomoći da utvrdimo osobe čije bi se zdravstveno stanje moglo poboljšati liječenjem debljine.

Dijagnostičke pretrage često se provode tijekom prvobitnih ocjena debljine s ciljem utvrđivanja metaboličkih tegoba i personalizacije liječenja. Probir u načelu uključuje različite laboratorijske pretrage, kao što su:

• vrijednost HbA_1C
• ocjena elektrolita i bubrežne funkcije (kreatinin, eGFR)
• ukupni kolesterol, HDL-kolesterol i LDL-kolesterol, trigliceridi
• alanin aminotransferaza (ALT)
• probir na rak primjeren za određenu životnu dob

Uz navedene pretrage, zdravstveni radnici mogu napraviti i sveobuhvatnu dijagnostičku obradu da bi utvrdili podležeće uzroke debljine. Sveobuhvatnim pristupom pokušavaju se utvrditi potencijalni faktori koji pridonose debljini kako bi se napravio individualiziran plan liječenja.

Za više informacije o sveobuhvatnoj dijagnostičkoj obradi kod debljine razgovarajte sa svojim liječnikom.

Da bi se dobilo više informacija o zdravstvenom stanju pojedine osobe, uz ITM mogu se koristiti i druge dijagnostičke pretrage i mjerila (primjerice opseg struka). 

Opseg struka neizravno je mjerilo trbušnog masnog tkiva, dok ITM predstavlja ukupan udio masnog tkiva. Stoga se opseg struka navodi kao preciznije mjerilo zdravstvenih rizika povezanih s debljinom, kao što su popratne bolesti i smrtnost.

Znanstvenici su preporučili korištenje opsega struka u kombinaciji s ITM‑om da bi se točnije ocijenili faktori rizika za zdravlje pojedine osobe.

Neovisno o ITM‑u, trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom ako ste zabrinuti za svoje zdravlje.

Možda ste dobar kandidat za programe kontrole tjelesne težine ako opseg vašeg struka iznosi:

• Muškarci: 94 cm ili više
• Žene: 80 cm ili više

Veći opseg struka povezuje se s većim rizikom za zdravlje. Možete razmotriti programe za liječenje debljine ako opseg vašeg struka iznosi:

• Muškarci: 102 cm ili više
• Žene: 88 cm ili više
  
  

Osobe koje se bore s debljinom u načelu imaju različita zdravstvena stanja koja se zajedno nazivaju metabolički sindrom.

Većini osoba s povišenim ITM‑om preporučuje se probir na metabolički sindrom.

On uključuje utvrđivanje metaboličkih faktora rizika povezanih s debljinom, kao što su:

• opseg struka
• visoke razine triglicerida
• razine „dobrog“ HLD‑kolesterola
• razine „lošeg“ LDL‑kolesterola
• visok krvni tlak
• visoka razina šećera u krvi

Za dijagnozu metaboličkog sindroma moraju biti prisutna najmanje tri metabolička faktora rizika. Stoga se metabolički sindrom definira kao skup poremećaja koji mogu povećati rizik od srčane bolesti, šećerne bolesti tipa 2 i moždanog udara. 

Premda je poveznica između debljine i komplikacija povezanih s debljinom snažna, ona nije apsolutna.

Neke osobe koje se bore s debljinom nemaju metabolički sindrom te se kod njih prijavljuju ograničeni zdravstveni rizici pri višem ITM‑u. Te se osobe definiraju kao metabolički zdrave osobe koje imaju problema s debljinom.

U tih je osoba zabilježen manji rizik od razvoja šećerne i srčane bolesti nego u onih koje imaju problema s debljinom i metabolički sindrom.

Ipak, u kliničkim se smjernicama pojašnjava da se metabolički zdrave osobe koje imaju problema s debljinom ne mogu smatrati zdravima u medicinskom smislu. One su izložene većem riziku od smrti, kao i drugih nemetaboličkih stanja, poput depresije, boli u leđima i apneje u snu.

Unatoč izostanku metaboličkih faktora rizika, jedno je ispitivanje pokazalo da će metabolički zdrave osobe koje imaju problema s debljinom vjerojatno razviti metaboličke poremećaje unutar 10 godina. To znači da su i dalje izložene riziku od progresije do nezdravog metaboličkog stanja.

Ako se borite s debljinom, a nemate simptome kronične bolesti povezane s debljinom, možete razmotriti liječnički pregled radi ocjene metaboličkih faktora rizika.

Usvajanje zdravijih životnih navika može pomoći ovoj rizičnoj skupini da spriječi zdravstvene komplikacije i izbjegne daljnje povećanje tjelesne težine.

ITM je osmislio belgijski matematičar Lambert Adolphe Jacques Quetelet sredinom 19. stoljeća.

Premda nije bio liječnik, Quetelet je uveo pojam društvenih prosjeka. Primijetio je odnos između tjelesne težine i visine, koji se u početku nazivao „Queteletov indeks.”

Keys et al kasnije su popularizirali to mjerilo i nazvali ga indeks tjelesne mase, a koristili su ga za klasifikaciju u populacijskim ispitivanjima.

Moderna je medicina prihvatila ITM, a naročito na zapadu, gdje se bilježi porast stope debljine.

ITM je jednostavno i objektivno mjerilo koje lako može koristiti i liječnik i bilo koja druga osoba koja je zabrinuta zbog svog zdravlja.

Međutim, osim prethodno spomenutih ograničenja, imajte na umu da ITM ne uzima u obzir ni:

• nasljedne faktore rizika povezane s bolestima uzrokovanima debljinom, kao što je metabolički sindrom
• druge faktore osim debljine koji su povezani s okolišem ili načinom života, a koji mogu povećati rizik od kronične bolesti
• raspodjelu masnog tkiva kod pojedine osobe

Isto tako valja napomenuti da debljina nije definitivan pokazatelj lošeg zdravstvenog stanja, isto kao što normalna tjelesna težina ne znači da ste zdravi.

ITM vas ne definira, ali ako znate i razumijete što ITM znači, možete ga koristiti kao snažan alat za preuzimanje kontrole nad vlastitim zdravljem.

Obratite se liječniku da biste porazgovarali o svojoj tjelesnoj težini i zdravstvenom stanju te utvrdili koje korake trebate poduzeti.

Postoji važna poveznica između količine masnog tkiva i učinaka na zdravlje. Ispitivanja su pokazala da, kada je riječ o ITM‑u, obje krajnosti nose određene rizike za zdravlje.

Riziku od razvoja kroničnih bolesti mogu vas izložiti i različiti faktori koji ne ovise o tjelesnoj težini (primjerice etničko porijeklo i genetika). Važno je znati koji su to faktori i kako oni mogu povećati vaš rizik ako se borite s debljinom.

ITM ≥ 30 povezuje se s povećanom smrtnošću i rizikom od zdravstvenih komplikacija. Pri provođenju probira na debljinu potrebno je uzeti u obzir granične vrijednosti ITM‑a.

Postoje „metabolički zdrave“ osobe koje imaju ograničene zdravstvene tegobe pri višem ITM‑u. Međutim, i kod takvih osoba debljina može povećati druge zdravstvene rizike u odnosu na osobe s nižim ITM‑om.

Kod većine osoba koje se bore s debljinom preporučuje se probir na metabolički sindrom.

Ako razumijete svoj ITM, lakše ćete utvrditi zdrav raspon tjelesne težine i pronaći najbolji način da ga dosegnete ili održite zajedno sa svojim zdravstvenim timom. U većini populacija ITM veći od 25 povećava faktore rizika za zdravlje.

ITM trebate koristiti kao smjernicu i prvi korak prema razumijevanju svoje tjelesne težine i visine. Zdravstveni radnici preporučuju da se pridržavate zdrave prehrane i načina života, neovisno o trenutnom ITM‑u.

Ako imate ITM ≥ 25, možda ćete trebati poduzeti još neke mjere osim dijete i tjelovježbe. Razgovor s liječnikom najbolji je način da definirate optimalna rješenja za sebe.

Ako imate bilo kakvih nedoumica u vezi s tjelesnom težinom, posavjetujte se s liječnikom.

HR23OB00008_11/2023