We have detected that you are located in . Do you want to switch to the local site?
Koliko ste puta čuli rečenicu: “Tvoja debljina je u tvojim rukama, nije da si bolestan pa ne možeš smršavjeti”. Upravo je ovakav stav mnogih zaslužan za stigmu koja se već desetljećima veže uz osobe koje pate od debljine.
Srećom, na ovom se polju događa velik napredak – sve veći broj stručnjaka prepoznaje debljinu kao bolest. Dok je za neke takva promjena iznenađenje, za druge je veliko olakšanje; posebno za osobe koje se veći dio života bore s debljinom i neuspješnim pokušajima mršavljenja.
The image is a model
Znamo da do debljine dovodi prekomjerni unos kalorija i njihova nedovoljna potrošnja, točnije kalorijski suficit. No, riječ je o kompleksnoj bolesti koju ne možemo promatrati jednodimenzionalno – kao puki nedostatak volje za vježbanjem ili pitanje neuravnotežene prehrane.
Činjenica je da je debljina bolest, a ne samo pitanje životnog stila – no zašto? Dio odgovora leži u činjenici da je debljina mnogo više od kilograma, odnosno onoga što nam je oku vidljivo.
O tome treba li prepoznati debljinu kao bolest, raspravljala je skupina stručnjaka 2018. u Londonu na sastanku vijeća Royal College of Physicians (RCP), a poseban interes za temu imao je dr. Andrew Goddard. Ovaj je liječnik samo nekoliko mjeseci ranije izabran za 121. predsjednika RCP-a, najmlađeg u posljednjih 400 godina.
„Za zdravlje nacije važno je ukloniti stigmu povezanu s pretilošću. To nije odabir načina života izazvan pohlepom pojedinca, već bolest uzrokovana zdravstvenim nejednakostima, genetskim utjecajima i društvenim čimbenicima”, kaže dr. Andrew Goddard.
Ovaj je sastanak za njega predstavljao prekretnicu – koja će promijeniti način na koji ljudi vide i tretiraju debljinu. Na njegovo veliko zadovoljstvo, donesena je jednoglasna odluka: debljina je bolest – i to kronična bolest koju je moguće kontrolirati, i na koju ne utječu samo naši geni, nego i moderno okruženje u kojem živimo.
„Za zdravlje nacije važno je ukloniti stigmu povezanu s debljinom. To nije odabir načina života izazvan pohlepom pojedinca, već bolest uzrokovana zdravstvenim nejednakostima, genetskim utjecajima i društvenim čimbenicima”, kaže dr. Andrew Goddard.
Tim dr. Andrewa Goddarda nije prvi koji je raspravljao o debljini – diljem svijeta, slične stručne radne skupine došle su do istog zaključka, koji često izaziva žustre rasprave u medijima. Ukratko – debljina je i dalje široko prepoznata kao pitanje životnog stila, točnije jednostavnog omjera između toga koliko mnogo jedete i koliko malo se krećete. Unos energije i potrošnja iste – zvuči jednostavno, zar ne? Ali, pogledamo li stajalište znanosti – netočno.
Zašto?
Ovo je kompleksno pitanje najlakše objasniti primjerom:
Zamislite bolest koja:
Nakon pročitanog, biste li ovu bolest smatrali ozbiljnim zdravstvenim problemom?
Mislimo da je odgovor jasan, no – ljudi koji žive s tom bolešću rijetko traže stručnu medicinsku pomoć, jer vjeruju da se trebaju time pozabaviti sami.
Ta bolest nije ni izmišljena ni nevidljiva. Postoji i zove se debljina.
"Gubitak težine od samo 5 % dovoljan je da se smanji rizik od nekih zdravstvenih komplikacija povezanih s tjelesnom težinom, kao što je visok krvni tlak."
Osobe koje žive s debljinom podsjeća se na to svaki dan: u javnom prijevozu, prodavaonicama odjeće ili pak tijekom obiteljskog ručka. No, konfekcijski broj ili izgled najmanje su važni aspekti debljine – mnogo su važniji oni aspekti koje ne možete vidjeti.
Dobra je vijest da je debljina bolest koja se može kontrolirati i ljudi koji žive s njom još uvijek mogu poboljšati svoje zdravlje i dobrobit.
No, u skidanju suvišnih kilograma i postizanju zdrave težine nema brzih rješenja. Kako bi izgubile kilograme, ali i zadržale postignutu težinu, osobe s debljinom trebaju pravilno i kontinuirano liječenje i skrb. Zato je važno prepoznati debljinu kao bolest i liječiti je koristeći najnovija znanstvena dostignuća.
Iako je mnogima zajedničko to što žive s debljinom, svi oni trebaju individualne planove liječenja. S obzirom na to da svi mi imamo različite gene, zdravlje, životnu priču i osobnost te živimo u različitim okruženjima, ne možemo niti liječenju pristupiti identično. Također, važno je uzeti u obzir i činjenicu da nismo svi motivirani istim ciljevima pa će i personalizirani plan liječenja vjerojatno zahtijevati kombinaciju različitih opcija liječenja, kako bi se ispunile individualne potrebe.
Srećom, sve više zdravstvenih radnika prepoznaje složenost problema debljine i educira se oko pitanja – kako pomoći?
Njihov izbor opcija liječenja također raste te se kontinuirano nadopunjuje – danas liječenje debljine uključuje bihevioralnu terapiju, zamjenske obroke i niskoenergetsku prehranu, ali i lijekove protiv debljine i barijatrijske zahvate. Stručnjaci za liječenje debljine moraju gledati širu sliku – ne samo što jedete i koliko se krećete. Zato suvremeni pristup mora počivati na razumijevanju pojedinačnih prehrambenih obrazaca – što, kada, kako i zašto jedete – ali i obrazaca raspoloženja, sna, stresa i fizičke aktivnosti.
